Plaće u Hrvatskoj moraju rasti jer gotovo 70 posto zaposlenih prima plaću nižu od prosječne, poručili su u utorak sudionici okruglog stola Sindikata znanosti i Sindikata Preporod.
"Prema podacima za travanj, prosječna neto plaća iznosila je oko 1550 eura, ali gotovo 70 posto zaposlenih prima plaću nižu od prosječne. Postavlja se pitanje kako ćemo s tako niskim plaćama zadržati radnike u Hrvatskoj, posebno visokoobrazovane", istaknula je ekonomistica Nezavisnih hrvatskih sindikata Izabela-Delfa Mišić.
U javnim su službama, ocijenio je Sebastijan Troskot iz Sindikata Preporod, obrazovanje i znanost među najvećim gubitnicima reforme plaća i novog sustava koeficijenata, iako u tom sustavu radi više od 80 posto visokoobrazovanih zaposlenika.
Matija Kroflin iz Sindikata znanosti kazao je da Vlada ima prostora za rast svih plaća, među ostalim i kroz porezno rasterećenje rada, što prema njegovim riječima pokazuju podaci o punjenju lokalnih proračuna. Iz sindikata poručuju da fiskalni kapaciteti državnog proračuna dopuštaju povišice javnim i državnim službenicima, kojima inflacija ove godine smanjuje realna primanja, a prostora za nastavak rasta plaća imaju i privatni poslodavci.
"Smanjenje državne potrošnje i rast plaća ispod inflacije usporavaju gospodarstvo. Takva politika nosi rizike, osobito ako se pojave dodatni vanjski ili geopolitički šokovi", upozorio je Viktor Viljevac s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Sudionici okruglog stola kritizirali su i odnos Vlade prema kolektivnom pregovaranju, koji su ocijenili destruktivnim i lošim primjerom privatnim poslodavcima, uz ocjenu da su pregovori često tek formalnost. Darko Šeperić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske upozorio je da se na nacionalnoj i europskoj razini ponovno pojavljuju zahtjevi za fiskalnom disciplinom, deregulacijom i stezanjem remena.
