Hrvatska je i u 2025. godini imala više doseljenih nego iseljenih stanovnika, no razlika se u odnosu na godinu ranije gotovo prepolovila: migracijski saldo pao je s 31 tisuće na 19.180 osoba, pokazuju novi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Iz inozemstva se lani u Hrvatsku doselilo 56.665 osoba, dok ih je 37.485 otišlo. Pozitivan trend, koji traje od 2022., i dalje počiva na strancima — među doseljenima je tek 29,7 posto hrvatskih državljana. Među iseljenima je domaćeg stanovništva osjetno više: hrvatski državljani čine 35 posto onih koji su zemlju napustili.
Najviše doseljenih stiglo je iz Njemačke, 17 posto, a slijede Bosna i Hercegovina i Nepal s po 11,1 posto. Promatraju li se samo strani državljani, predvode Nepal sa 6.264 doseljene osobe, zatim Bosna i Hercegovina (4.731), Filipini (4.500), Srbija (3.696) i Ukrajina (2.986). Njemačka je ujedno glavno odredište iseljenika iz Hrvatske.
Među doseljenima prevladavaju muškarci, sa 66,3 posto, a muškarci u dobi od 20 do 39 godina čine i najveći dio iseljenih. U DZS-u pritom napominju da znatan udio u ukupnim brojkama čine stranci s dozvolama za boravak i rad te da su među doseljene uračunate i raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita.
Unutar zemlje adresu je promijenilo 73.838 osoba, najviše od 2016. godine. Za razliku od vanjskih migracija, u unutarnjim selidbama prednjače žene s udjelom od 54,3 posto, a nešto više od 30 tisuća ljudi preselilo se u drugu županiju.
Kada se zbroje vanjske i unutarnje migracije, najveći je dobitnik Zagrebačka županija s 3.475 doseljenih više nego odseljenih, a slijede Istarska, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija te Grad Zagreb. Negativan saldo bilježe Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska, Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija.
U selidbama između samih županija najviše je novih stanovnika privukla Zagrebačka županija, dok ih je najviše otišlo iz Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske.
