Visoke temperature ne pogađaju samo tijelo nego i raspoloženje. Tijekom toplijih dana raste broj slučajeva agresivnog ponašanja, bijesa u prometu i nasilja, upozorava klinička psihologinja Susan Albers iz Cleveland Clinic. Istraživanja ujedno bilježe više posjeta hitnoj pomoći zbog problema s mentalnim zdravljem u razdobljima velikih vrućina.
Razlog je dijelom fiziološki: mozak ulaže dodatnu energiju u održavanje tjelesne temperature, pa ostaje manje kapaciteta za smirenost, koncentraciju i kontrolu emocija. Stalna tjelesna nelagoda dodatno pojačava razdražljivost, a i blaga dehidracija utječe na dijelove mozga zadužene za pažnju, odlučivanje i emocije.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje najmanje dvije do tri litre vode dnevno, otprilike čašu vode svaki sat. Pomažu i hladni napitci, hladan ručnik te ledeni oblozi na mjestima gdje su krvne žile bliže koži — na vratu, zapešćima i gležnjevima. Kod naleta razdražljivosti ili tjeskobe savjetuje se i promjena okruženja.
Poseban problem su tropske noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva pa se organizam ne stigne oporaviti. Osjetljiviji su ljudi s anksioznošću, depresijom i drugim psihičkim tegobama, ali i oni koji uzimaju određene lijekove, poput antidepresiva, stimulansa, antihistaminika i lijekova za krvni tlak.