Rusija je uputila oštru prijetnju Litvi, upozorivši da bi se ta baltička država mogla naći na meti njezina nuklearnog oružja ukoliko donese odluku o ukidanju ustavne zabrane raspoređivanja nuklearnog oružja na svom teritoriju. Ova je prijetnja uslijedila u trenutku kada litvanski parlamentarni stranke bilježe napredak u postizanju dogovora o potrebnim ustavnim izmjenama, što bi omogućilo promjenu trenutnog ustavnog statusa u pogledu nuklearnog naoružanja.
Prijetnja je izrečena u kontekstu sve veće napetosti na europskom istoku, a posebno u svjetlu nedavnih razvoja u regiji. Rusija je već u lipnju 2023. godine započela s raspoređivanjem taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji, što je dodatno pogoršalo sigurnosnu klimu u regiji. Ova radnja je dovela do povećane napetosti na granici, s obzirom na to da Litva graniči s Bjelorusijom, a njezina prijestolnica, Vilnius, udaljena je samo oko dva sata vožnje od bjeloruske prijestolnice, Minska.
U litvanskom parlamentu, stranke su u srpnju postigle dogovor o potrebi za ustavnim izmjenama, što je korak prema mogućoj promjeni trenutnog ustavnog statusa. Ova promjena bi omogućila Litvi da razmotri mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja na svom teritoriju, što je nešto što Rusija doživljava kao direktnu prijetnju. U prilog ovoj promjeni, litvanski parlamentarni odbor za pravna pitanja je podržao prijedlog, s sedam glasova za i dva protiv, što ukazuje na postojanje značajne podrške unutar parlamenta za ovu promjenu.
Litva, kao članica NATO-a od 2004. godine, ima strateški važan položaj u regiji, posebno s obzirom na to da graniči s ruskom eksklavom Kalinjingradom na zapadu. Ova geografska pozicija čini Litvu ključnom točkom u europskoj sigurnosnoj arhitekturi, a njezine odluke mogu imati značajne posljedice na regionalnu stabilnost. U svjetlu trenutnih geopolitičkih tenzija, litvanske odluke o ustavnim promjenama postaju sve važnije, ne samo za Litvu, već i za širu europsku zajednicu.
