Svjetska mora ove godine bilježe rekordno zagrijavanje, a trend je posebno izražen u Jadranu: temperature kakve su se nekad mjerile tek na vrhuncu ljeta ove su se godine pojavile već u lipnju, upozoravaju stručnjaci na koje se poziva N1.
Oceanograf Mirko Orlić podsjeća da su prije pedesetak godina najviše temperature Jadrana bilježene u kolovozu i iznosile oko 25 Celzijevih stupnjeva. Danas ljetni maksimumi redovito dosežu 27 stupnjeva, a ove su godine takve vrijednosti stigle znatno ranije.
Glavni su uzroci dugotrajni toplinski valovi i činjenica da se Sredozemlje, a s njim i Jadran, zagrijava dvostruko brže od svjetskih oceana. Tijekom stabilnih anticiklona vjetar je preslab pa se smanjuju isparavanje i miješanje morske vode, procesi kojima se more prirodno hladi.
Za kupače toplije more znači manje osvježenja. U kombinaciji s vrućim zrakom visoke temperature mora pojačavaju toplinsku nelagodu na obali, pa boravak na plaži u srpnju i kolovozu postaje sve naporniji.
Promjene bi mogle natjerati i turistički sektor na prilagodbu. Znanstvene studije upućuju na to da će ekstremne ljetne vrućine dugoročno smanjiti privlačnost Jadrana u špici sezone i dio gostiju preusmjeriti prema hladnijim europskim odredištima. Istodobno bi predsezona i posezona mogle snažno rasti jer će more ostati dovoljno toplo za kupanje i izvan glavnih ljetnih mjeseci.
Posljedice se ne zaustavljaju na turizmu. Zagrijavanje plitkog i poluzatvorenog Jadrana već uzrokuje ugibanje autohtonih organizama i širenje tropskih vrsta riba koje potiskuju domaći fond. Nastave li se duga razdoblja vrućine i slabog vjetra, stručnjaci upozoravaju da bi Jadran do kraja ljeta mogao dosegnuti nove povijesne temperaturne rekorde.
