Cijene prirodnoga plina na europskim su se tržištima popele na najvišu razinu od kraja 2022. godine. Skok cijena rezultat je složenih geopolitičkih i tržišnih uvjeta, pri čemu ključnu ulogu igra eskalacija sukoba na Bliskome istoku. Njegove posljedice izravno se odražavaju na opskrbu energentima, stvarajući dodatni pritisak na tržište koje se već suočava s nestabilnošću.
Na ključnoj europskoj burzi plina TTF, cijene su zabilježile značajan rast. Plin za isporuku u listopadu koštao je 78,77 eura po megavatu, što predstavlja skok od 3,9 posto u odnosu na prethodni dan. Ovaj porast cijene izravna je posljedica sve veće nesigurnosti u opskrbnim lancima, a posebno zabrinutosti vezane uz sigurnost prolaska kroz Hormuškog tjesnac. Prije izbijanja sukoba, kroz taj je prolaz prolazilo otprilike petina ukupnih svjetskih isporuka ukapljenoga prirodnoga plina (LNG), što taj koridor čini kritičnom točkom globalne energetike.
S druge strane, izvoz LNG-a iz regije Perzijskoga zaljeva zabilježio je drastičan pad od više od 85 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Ovakva restrukturiranja na tržištu dodatno kompliciraju situaciju, posebno jer se istovremeno bilježi povećana potražnja za energentima. Ova potražnja, uzrokovana velikim vrućinama, utječe na globalno tržište jer dio LNG-a, umjesto da se usmjeri u europska skladišta, preusmjerava se na azijsko tržište gdje su temperature također ekstremne.
Unatoč ovim izazovima, trenutna razina opskrbljenosti europskim skladištima ostaje relativno stabilna. Skladišta plina u Europskoj uniji popunjena su na 67,12 posto, što ukazuje na to da europske rezerve i dalje imaju određenu razinu sigurnosti. U Hrvatskoj je situacija slična, gdje su skladišta popunjena na 77,20 posto, što je znatno više od europskoga prosjeka. Europska komisija, uzimajući u obzir ove podatke, poručuje da sigurnost opskrbe plinom tijekom nadolazeće zime nije ugrožena, iako tržišni pritisci i geopolitičke tenzije ostaju značajan faktor rizika.
